Slike strani
PDF
ePub

(62)

(63)

(64)

(65)

te mate kai o nga tangata nei, o Māhu, o Tuhiata, ka karakiatia e Māhu kia whakakiia taua awa ki te onepu, ki tonu ake, kore ana he awa, maroke ana, koia i pera ai taua awa inaia nei. Ka kiia a Nukutaurua he kurae whenua, kaore, he moutere ke i mua.

Ka tae te koroua nei ki te kainga ki Pari-nui-a-te-kohu, i reira hoki tona kuia e noho ana, a Te Atinuku. Ka kite mai te kuia ra i te tangata ra e haere atu ana, ka mohio tonu mai: "E! Ko taku ariki tonu tera e haere mai ra, ko Māhu!" I mohiotia mai ki te haere, e wharara ana te haere a te tangata ra. Ka pa te reo o nga tangata o te kuia ra, o Te Atinuku: "Haere mai ra, e koro, e! Haere mai me te oha o o tipuna i te Po; e, haere mai, haere mai ki te whai ao, ki te ao marama i a taua, e koro, e! Haere mai! Haere mai!"

Ka tae atu a Māhu, e tangi ana, ka mutu, ka haere a Māhu ki te kawe i te ipu tapu o nga atua nei, o Uenukukai-tangata, Tu-matauenga, Tawhirimatea, Tama-i-waho, Tangaroa-whakamau-tai, Ruamano, Maru-hikuata, Tunuia-te-ika, Tukai-whakarongo-mina. He ipu rakau taua ipu a Te Kohurangi, na Taewha ano i homai hei ipu mo aua atua; no Hawaiki mai taua ipu atua nei.

Ka mutu tona mahi i te wahi hei nohoanga mo aua atua nei, uruuru rawa i a raua ko tona hoa ko Tuhiata. Ka mutu nga tapu o nga atua ra i runga i a raua, katahi ano ka hoki ki te kainga. Ka ki atu a Te Atinuku ki te tane, ki a Māhu: "Ina ka po wha koe ki te ara ka puta au ki te roro o to taua matua nei noho ai, a ao noa; po rima rawa atu hoki ka kite au e tuhi ana te Pipipi-o-te-rangi, whanake tonu te hotu taku manawa i roto i au. E tika hoki, e koro, e! Tawhia kia mau, kia ita i roto i te heketanga o te wananga o nga karakia o te kete tuatea i a koe, e koro, e! Koia nei taku whakamānawa ake ki a koe i taku kitenga i te Pipipi-o-te-rangi e hoka ana i te rangi. Na reira nei taku maioha atu ki a koe. Haere mai, me te taonga o o tipuna ka pau atu ki te Po."

Ka mea atu a Mahu: "E mimiti i au te tangata, te wai; e mate i au te rakau, te oneone. Kaore he mea i toe atu i au o te kete tuatea a Tane-te-waiora. Anei anake kei au; ko taku tamahine rawa te whakaaomaramatanga o te mahi nei, ko Kurapati."

Ka mea atu a Te Atinuku: "He aha te whakataha ai ki tetahi atu, tuponotia ai ki ta tatau tamahine rawa?"

(66)

(67)

(68)

Ka mea atu a Mahu: "Kaore e taea; ko te whare te matua o te tangata; ki te kore te whare hei aha te aha te tangata. No reira i atuatia atu ai i te whanaunga i te tuatahi, hei muri a waho."

Ka tangi a Te Atinuku i konei ki a Kurapati a Makaweroa, tuahine o Māhu. Ka po rua e tangi ana a Te Atinuku, ka mea a Te Atinuku ki a Māhu: "Titiro mai ki au; ka pakokotia aku mata. Ko te take o te whanako i mate ai ta taua rua kumara, ko Kokouri, ko Kokotea. He aha i waiho ai te atua te whanako i mate ai taku tamahine. Homai, tukua ki te Po te kitea, ki te Po oti atu."

Ka whakaaetia e Māhu, ka whaiwhaiatia a Kokouri, a Kokotea, ka mate raua tokorua.

Ka mea mai a Te Matorohanga ki au: "E ta! E Karu! Kia mau e koe ki aku korero e korero nei au ki a koe. Enei korero he mea whakaheke iho i o tipuna ki roto i te whare wananga, tae mai nei ki a matau ko aku taina, tuakana, papa hoki. Ki te korero te tangata ki a koe he korero parau naku enei korero, etahi atu korero ranei kua hoatu nei e au ki a koe, ma te ra ia e tauraki, ma te marama ia e tuku atu ki te Po te tahuri, ki te Po ka wheau atu. E kore enei kupu aku e hapa. E hara tana i te whakahe ki au, engari ki a Tane-matua me nga whakahekenga iho o enei take korero o te whare wananga. Ka mutu enei korero.

"Ina, tuhia nga waiata nei hei tautoko i tenei korero"He waiata na Te Haemata-o-te-rangi mo te matenga o tona tama, o Te Takaotu, he mea makutu na Te Awa-i-taia, tohunga o Ngati-Te Koaupari, i mate ki te Whanga-nui-oRotu i Heretaunga nei. Koia tenei taua tangi :—

"E tama ma i roto o Heretaunga ra—e—i

Tenei au kei te matuku e hu ra i roto o Hine-huhi-e
Kei whea ra te tau o te ate e ngaro nei koe i au-e—i
Kei roto pea koe o Wharekura, te whare i tataia ai te
kete tuatea

I takoto ai te kino ki taiao nei

e-i

Ka riro na koe, e tama! I a Te Awa-i-taia te tuku atu ki

te whakahiamoe

Ki te kunawhea ki a Maiki-roa i kope mai ra e Māhu i Maunga-wharau ra

Koia Kokotea, Kokouri i taka ai i te waharoa

He mea tiki ia, e tama! Ki roto o Te Pae-whenua

Koia e tuku nei ki te Po ka wheau, ki te Po tiwha ka haere

na koe, e tama-e-i!"

(69)

(70)

(71)

(72)

(73)

HE WAIATA.

"Kihai au, e hine I kite te ringa makohakoha, ki te hanga
no te tangata

No te mea iara ko to tipuna ko Te Heremaipi pakira marire
I te ra e whiti ana ki te kaia i te hanga no te tangata
Kihai au, e hine! I pera me Kokouri me Kokotea
Peke marire mai tera i roto i tona pa i Pari-nui-a-te-kohu
Ka tikina mai ai ki Maunga-wharau ako ai te wananga ki
a Taewha

I takina mai ai e te tuahine, e Makawe-roroa
Ka akona i reira te tuata, te whakamatiti
Te whakahiamoe, te maiki roa, e hine-e—i
No te matauranga ka tuwhera te whare
Ka tipia ki roto i te roto ko Kurapati
Te ika mata ruahine-e-i."

[Anei te roanga o tenei waiata nei, he mea tuhi e Te Ao

marere.

"No te haramaitanga o nga pori ki te tangi ki tera

Koia te kai whakatutu a Taewha e noho mai ra i runga
o Kohu-ipu ra

No te hokinga mai, e, e noho ana a Haere i Te Korokoro
Ka rere te mauri o tera i te motu o tona matenga i Upoko-

taua

Ka waiho i roto i te paepae ko Tukai-whakarongo-mina
Ka ea, e hika, to te kaia mate ra."]

Kati i konei tenei hei tautoko noa atu i enei korero, kia marama ai koe ki te mana atua i homai e te atua, e Iomata-ngaro, ki nga tipuna, i taea ai te Moana nui a Kiwa te hoe mai ki enei whenua matara noa mai nei ki tiritiri o te moana nei. E hara e koe i te kaha tangata, i te matauranga tangata ranei nana i kawe mai o tipuna ki konei; kua oti i au te korero ki a koe i mua ake nei. Heoi, ka mutu tenei."

*

Ka mutu i konei nga korero a te pakeke nei mo Māhu raua ko Taewha; otira tenei ano etahi maramara korero i tukuna mai e Hurae Puketapu o Te Waimako. Akuanei pea he tangata kotahi a Māhu o Nukutaurua, a Māhu-tapoa-nui, e whakahuatia nei tona ingoa i roto i nga korero o nehera mo Waikare-moana. Anei aua pitopito korero e whai ake nei:

“Tena koe, e tiaki mai na i a Matiu, i a Makaro; ko nga motu tena i whakamatautauria ai a Rongokako e Taewha i tona putanga i te kura. Kaore he waka hai tiki, na Rongokako ka taea; no Matiu ko te rimu, no Makaro ko te paua, ko te kina, ko te pupu; kawea ana ki a Taewha; ko Rongokako i puta i tena whare.

(74)

"No te wa i hoe mai ai a Takitumu ko nga tangata o runga ko Ruawharo, ko Timu-whakairia, ko Rongokako, ko Pawa, ko Taewa [Taewha]. No tena wa ka riro mai i a Taewa te wananga. No te whitinga mai ka hoki a Ruawharo raua ko Tupai ki te tiki i te wananga. Katahi ka whakaarahia e Taewa tona whare wananga ki Rangitoto, ara ki Aratipi; ko nga tangata i uru ki tena whare ko Pawa raua ko Rongokako, haunga hoki te nuinga o te tangata. Ko te whakamatautau tuatahi ki a raua he kohatu i hoatu kia wahia e raua; kaore i pakaru i a Pawa, na Rongokako ka pakaru. Tuarua o nga whakamatautau ki a raua ko te tikinga atu i aua mea i runga i a Matiu, i a Makaro. Kaore i taea e Pawa, na Rongokako ka taea, ka riro i a Rongokako te matauranga. Ae, i tae a tinana atu a Rongokako ki te Whanga-nui-a-Tara, e ai ki te korero a enei pakeke.

"Ae, ko taua Taewa tohunga i tae atu nei a Mahu-tapoanui. Tona putanga i tena whare ka hoatu e Taewa tana tamahine hai whakamatautau i a Māhu, patua tonutia e Māhu, ka mate a Kurapatia, ka puta a Māhu i tena whare. (75) "Ko te maramatanga o te kura he whare wananga, he whare maire, e akona ai ki te makutu me nga mea katoa.

"Mo Mahutonga, kaore au i rongo i haere mai i runga i nga waka. Kotahi tonu te korero kai konei, he atua a Mahutonga, tona whakatauki: Ko Mahutonga e rauna i te ao,' nana nga tohu kai Te Mahia."

THE EVOLUTION OF MAORI CLOTHING.

BY TE RANGI HIROA (P. H. BUCK), D.S.O., M.D.

SINCE

IX.

[Continued from Vol. 34, No. 4.]

CONNECTING MAORI TECHNIQUE.

INCE the last section went to press, the author had the good fortune to examine a unique garment in the Otago University Museum. It was a very old South Island rain cape with tags of tussock grass, Poa caespitosa.

There were two rain-capes in the Otago University Museum with old labels stating that they were made of tussock grass. On examining the first, it was obvious that tusscck had not been used for the rain tags. These tags consisted of flax that had been soaked and then lightly scraped as in the North Island rain-cape method already described. Every here and there, wide tags occurred that had not had the inter-fibrous material completely removed. The warps and wefts were made of scutched flax-fibre whilst the lower border thrum commencement and the three-ply neck finish were quite orthodox.

It was therefore with feelings of suspicion that the second cape was examined. Here, however, all doubt was happily dispelled, for whilst the warps and wefts were of dressed flax-fibre, the rain tags throughout were of tussock. Apart from the tussock tags, some points in the technique were so unique that the cape merits a full description.

The garment was found in a cave on Mount Benger in Central Otago. Though the neck border was torn on the right, the garment was otherwise well preserved, and the technique could be clearly followed.

Its dimensions were 40 inches in width across the lower border and 45 inches across the mid-horizontal line. Owing to the tearing of the neck border, it was impossible to determine the exact width in this line, but it was little if anything greater than the mid-horizontal measurement. The

« PrejšnjaNaprej »